1 To bajiro ĩnare ĩ yiro bero, ʉtabʉcʉra Galilea vãme cʉtira gajejacatʉajʉajʉ yʉare ũmato jẽacami Jesús. Gaje vãme, Tiberias vãme cʉticajʉ tira.
2 “Dios macʉne ñaja yʉ” yigʉ, rijaye cʉtirãre Jesús ĩ catiorũgũsere ĩacõari, jãjarã masa ĩre sʉyarũgũcama ĩna.
3 Gajejacatʉajʉ ejacõari, burore yʉare ũmato majacõari, rujicami Jesús.
4 Pascua boserʉ̃mʉ jud'io masa yʉa quẽnorotirʉ̃mʉ cõñacajʉ.
5 To bajiri jãjarã masa Jesúre ĩre sʉyarũgũrã ĩna vadore ĩacõari, ado bajiro Felipere ĩre yicami Jesús:
6 “Ado bajiro yirʉcʉja yʉ” yimasiboarine, “‘Mʉ ejarẽmose rãca ecamasicõarʉarãja’ Felipe yʉre ĩ yicʉdiro ajigʉsa” ĩre yigʉne, yicõañumi Jesús.
7 To bajiro ĩ yijare ado bajiro ĩre yicʉdicami Felipe:
8 To ĩ yirone, yʉa rãcagʉ, Pedro bedi Andrés vãme cʉtigʉ, ado bajiro Jesúre yicami:
9 —Sĩgʉ̃ daquegʉ, cojomo cõro pan cebada vãme cʉtise, to yicõari, jʉarã vaire cʉoboami, bajigʉjʉma. Masa jãjarã ĩna ñajare, tĩjariaro manimasucõaja ti —Jesúre ĩre yicami Andrés.
10 To bajiro ĩ yirone,
11 Ĩna rujijediro ĩacõari, pan daquegʉ ĩ baborotirene juacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore yivariquẽnacami Jesús. To yicõari ĩ buerãre yʉare ĩsicami, “Rujirãre ĩsibatoya” yigʉ. Vaire quẽne, to bajirone yicami. Sĩgʉ̃ rʉyariaro mano quẽnaro baʉsʉcʉtijedicõacama.
12 Ĩna bagajanoro ĩacõari, ado bajiro yʉare yicami Jesús:
13 To bajiro yʉare ĩ yijare, cebada vãme cʉtise cojomo cõro pan ñaboarere yʉa juarẽojama, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituaro ñarijibʉri rʉyacajʉ.
14 To bajiro ĩaĩañamanire Jesús ĩ yiĩoro ĩacõari, ado bajiro yicama masa:
15 To bajiro ĩna yijare, “Yʉ bojabetiboajaquẽne, yʉre ãmivacõari ʉjʉ yʉre cũrʉama” yimasicõari, ĩ sĩgʉ̃ne buro joejʉre majacoacami Jesús.
16 Ti rãioato ĩacõari, ʉtabʉcʉrare rojaejacajʉ yʉa, Jesús buerimasa.
17 Rojaeja, cũmua vasãja jẽacajʉ yʉa, gajejacatʉajʉ Capernaum vãme cʉti macajʉ vana. Ti rẽtiacoaboajaquẽne, ejabeticõacami Jesús.
18 To yʉa bajijẽarũtuatone, bʉto mino vacajʉ. To bajica yiro, bʉto sabetʉocõacajʉ ti.
19 Cinco o seis kilómetros cõro yʉa jẽatʉsatone, yʉa tʉjʉ oco joene vadicami Jesús. Oco joene ĩ vadire ĩarãne, ʉcacajʉ yʉa.
20 To bajiro yʉa bajiboajaquẽne, ado bajiro yʉare yicami Jesús:
21 To bajiro yʉare ĩ yijare, variquẽnarãne, ĩre sãcajʉ yʉa. Ĩre yʉa sãrirĩmarone jẽaejacoacajʉ yʉa yuja.
25 Yʉare ĩabʉjacõari, ado bajiro Jesúre yisẽniĩacama ĩna:
26 To bajiro ĩna yisẽniĩasere ajicõari:
27 Bare mʉa bojamasusejʉama yoaro meacane mʉare jediveocoatoja ti. To bajiri mʉa barotire tʉoĩarejaibeticõaña mʉa. Gajeye barere bajiro bajise ñaja, Dios ĩ roticõacacʉ yʉre ajitirʉ̃nʉrãre yʉ ĩsisema. Jedibetirʉaroja tima. “‘Tire ĩsimasiami’ yʉre yimasiato ĩna” yigʉ, ĩaĩañamanire yʉ yiĩorũgũrotire yʉre ʉjocami Dios. To bajiri, bare jedibetijʉare bojarã, Dios ĩ bojasere yiya mʉa —ĩnare yicami Jesús.
28 To bajiro ĩ yijare, ĩre sẽniĩacama ĩna:
29 To bajiro ĩna yisere ajicõari ado bajiro ĩnare yicʉdicami Jesús:
30 To bajiro ĩ yijare,
31 Mani ñicʉa ñamasiriarã yucʉ́ manojʉ ñacudirã, maná vãme cʉtisere bamasiñujarã ĩna. To bajirone gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. Tʉoĩasaque: “Bare Dios ĩ ñaroayere manire ecagʉ yivẽjañumi”, yigotiaja Dios oca, masa ĩna ucamasire —Jesúre ĩre yicama. To bajiro ĩna yijama, “Moisés ñamasir'i sʉorine bajiriaroja ti” yirã yicama.
32 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro cʉdicami Jesús:
33 Tire mʉa bajama, mʉa rijato berojʉ, “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere ĩsiecorʉarãja mʉa.
34 To bajiro ĩ yirone,
35 To bajiro ĩna yijare, ado bajiro ĩnare yicami Jesús yuja:
36 To bajiro yʉ bajiboajaquẽne, yʉre ajitirʉ̃nʉbeaja mʉa, yʉre ĩarã ñaboarine. Jẽre tirene mʉare gotiboabʉ yʉ.
37 No bojarã yʉre ajitirʉ̃nʉrãma, yʉ jacʉ sʉorine yʉ bojarore bajiro quẽnasejʉare tʉoĩavasoariarã ñaama. No bojagʉ yʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃re, “Mʉre bojabeaja”, ĩre yibetirʉcʉja yʉ.
38 Adojʉre vagʉ, yʉ bojasere yirʉ me rujiadicajʉ yʉ. Yʉ jacʉ ĩ bojasejʉare yirʉ, vadicajʉ yʉ.
39 Ado bajiro bojaami yʉ jacʉ, yʉre cõacacʉ: Ĩ sʉorine yʉre ajitirʉ̃nʉrã ñajediro, ñatʉsarirʉ̃mʉre rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna vasere bojabeami. Ĩ tʉjʉ ĩna ñasejʉare bojaami.
40 No bojagʉ, “Dios macʉ ñaja mʉ” yʉre yimasicõari, yʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃re, Dios ĩ catisere ĩ cʉosere bojaami yʉ jacʉ —ĩnare yicami Jesús.
41 “Pan quẽnamasusere bajiro bajigʉ ñaja yʉ Dios ĩ ñarojʉ rujiadicacʉ” Jesús ĩ yisere ajicõari, ñagõjaicama jud'io masa ʉjarã.
42 Ado bajiro gãmerã yicama:
43 To bajiro ĩna gãmerã yiñajare, ado bajiro ĩnare yicami Jesús:
44 Yʉ jacʉ sʉorine yʉ bojarore bajiro quẽnasejʉare tʉoĩavasoariarã rĩne ñaama yʉre ajitirʉ̃nʉrã. Ñatʉsarirʉ̃mʉ ĩnare catiorʉcʉja yʉ.
45 Diore gotirẽtobosariarã yʉre ajitirʉ̃nʉrona ĩna bajirotire yirã, gotirã ado bajiro ucayuma ĩna: “Dios ĩ masise sʉorine masirʉarãma ĩna jedirone”, yiucayuma ĩna. To bajiri yʉ jacʉ ĩ masise sʉorine yʉ bojarore bajirojʉare tʉoĩavasoacõari, yʉre ajitirʉ̃nʉrʉarãma.
46 Masʉ, nijʉane yʉ jacʉre ĩagʉ̃ maami. Yʉ sĩgʉ̃ne ĩ tʉjʉre rujiadicacʉ ñari, ĩre ĩacacʉ ñaja yʉ.
47 Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ: No bojagʉ yʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ma, Dios ĩ catisere cʉogʉ ñaami.
48 Pan quẽnamasusere bajiro bajigʉ ñaja yʉ.
49 Mʉa ñicʉa yucʉ́ manojʉ maná vãme cʉtisere bare, Dios ĩ cõarũgũrere barũgũriarã ñaboarine bajireajedicoasuma ĩna.
50 Yʉrema, pan quẽnamasusere bajiro bajigʉre, masa ĩna ajitirʉ̃nʉjama, bajireacoaboarine, quẽna tudicaticõari, quẽnaro ñarũgũrʉarãma ĩna.
51 Yʉne ñaja pan quẽnamasusere bajiro bajigʉ Dios ĩ cõacacʉma. No bojarã yʉre barã ĩna rijato berojʉ, quẽna tudicaticõari, quẽnaro ñarũgũrʉarãma. To bajiro ĩna bajirotire yigʉ, ĩnare rijabosarʉcʉja yʉ —jud'io masa ʉjarãre yicami Jesús.
52 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ĩna masune ado bajiro gãmerã yicama ĩna:
53 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare yicami Jesús:
54 No bojagʉ yʉ rujʉre bagʉ, yʉ ri'ire idigʉ ñaami Dios ĩ catisere cʉogʉ. To bajicõari, ĩ rijato berojʉ ñatʉsarirʉ̃mʉre tudicaticõari, quẽnaro ñarũgũrʉcʉmi.
55 Yʉ rujʉ ñaja bare ñamasuse. To bajicõari, yʉ ri'i ñaja idire ñamasuse.
56 To bajiri yʉ rujʉre bacõari, yʉ ri'ire idigʉma, yʉ rãcagʉ ñagʉ̃mi. Yʉjʉa quẽne, ĩ rãcagʉ ñaja yʉ.
57 Yʉ jacʉ, yʉre cõacacʉ catirere cʉogʉ ñaami. To bajiri ĩ sʉorine catiaja yʉ. To bajirone bajirʉcʉmi yʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ quẽne. Yʉ sʉorine ĩ rijato berojʉ quẽna tudicaticõari, yʉ rãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉcʉmi.
58 To bajiri pan quẽnamasusere bajiro bajigʉ, Dios ĩ ñarojʉ rujiadicacʉ ñaja yʉ. Yʉma mʉa ñicʉare õ vecaye bare Dios ĩ cõare maná vãme cʉtisere bajiro bajigʉ me ñaja. Mʉa ñicʉa, maná vãme cʉtisere bariarã ñaboarine, bajireajediyuma ĩna. No bojagʉ yʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ma, ĩ rijato berojʉ quẽna tudicaticõari, yʉ rãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉcʉmi —ĩnare yicami Jesús, jud'io masa ʉjarãre.
59 Ado bajiro ĩ gotimasio ñajama, Capernaum vãme cʉti maca ñarivi, Dios ocare ĩna buerivijʉ ñacõari, ĩnare gotimasiocami Jesús.
60 To bajiro ĩ gotisere ajicõari, jãjarã ĩre sʉyarã, ado bajiro gãmerã yicama ĩna:
61 To bajiro ĩna gãmerã yisere masicõacami Jesús. To bajiri, ado bajiro ĩnare yicami:
62 “Riojo me yami” mʉa yitʉoĩajama, Dios ĩ roticõacacʉ õ vecajʉ yʉ vadicatojʉre quẽna yʉ tudimʉjatore ĩacõari, “Riojo yiyumi”, yitʉoĩaboarʉarãja mʉa.
63 “Yʉ rujʉre ĩna base sʉorine, ĩna rijato berojʉ ‘Tudirijabeticõato’ yigʉ, Dios ĩ catisere cʉorʉarãma masa” yʉ yijama, yʉ rujʉre yigʉ me yaja yʉ. Yʉre masa ĩna ajitirʉ̃nʉsejʉare yigʉ yaja. Yʉre ajitirʉ̃nʉrãrema Esp'iritu Santore ĩnare cõarʉcʉja yʉ, ĩna rijato berojʉ, “Tudirijabeticõato” yigʉ.
64 To bajiro yʉ yigotisere, “Socʉ yami”, yitʉoĩaja mʉa sĩgʉ̃ri —ĩnare yicami Jesús.
65 To bajiro yigajanocõari, ado bajiro ĩnare gotiquẽnocami:
66 To bajiro ĩ yisere ajicõari, jãjarã ĩre sʉyaboacana ĩre cãmotadicõari, jʉaji ĩ rãca vacudibeticama ĩna yuja.
67 To bajiro ĩna bajiro ĩacõari, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarãre ado bajiro yʉare sẽniĩacami Jesús:
68 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yicʉdicami Pedro:
69 Mʉre ajitirʉ̃nʉaja yʉa. “Rojose yigʉ me, Dios ĩ cõar'i ñaja mʉ”, mʉre yimasiaja yʉa —Jesúre ĩre yicami Pedro.
70 To bajiro ĩ yisere ajicõari ado bajiro yʉare yicami Jesús:
71 To bajise ĩ yijama, Simón macʉ Judas Iscariotere yigʉ yiyumi Jesús, yʉa jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituaro rãcagʉ ñaboarine, ĩre ĩsirocarocʉ ĩ ñajare.