1 To bajiri, Antioqu'ia vãme cʉti macajʉre Jesúre ajitirʉ̃nʉrã rãcana, ĩnare gotimasiorã, to yicõari, gãjerã Diore gotirẽtobosarã ñañujarã. Adocãrãcʉ ñañujarã: Bernabé, Simón, Lucio, Cirene vãme cʉti macagʉ, Manaén, Saulo. Tocãrãcʉ ñañujarã ĩna. Simónre, Ñigʉ̃ ĩre yiyujarã gãjerã. Manaénjʉa, Ʉjʉ Herodes ñamasir'i rãcagʉ ñaboayuju ĩ. Cojovata bʉcʉariarã ñañujarã ĩna.
2 To ñacõari, bare bamenane, Diore ĩre yirʉ̃cʉbʉo ñañujarã ĩna. To yiñarãne, Esp'iritu Santo sʉorine ado bajiro yiyujarã ĩna, Bernabére, Saulore quẽne:
3 To yicõari, quẽna Diore rʉ̃cʉbʉorã bare bamenane, Diore ĩnare sẽnibosayujarã ĩna, Bernabére, Saulore. To yicõari, ĩna rʉjoari joere ĩna ãmori ñujeoyujarã, Bernabére, Saulore, “Dios ĩ bojarore bajirone gotimasiocudiya” yirã. To bajiro ĩnare yigajanocõari, ĩnare varotiyujarã ĩna.
4 To bajiri Esp'iritu Santo ĩnare ĩ cõajare, vacoasujarã ĩna, Bernabé, Saulo, Seleucia vãme cʉti macajʉre. Ti maca moa riaga tʉ ñañuju ti. To bajiri, rojaeja, cũmua jairicajʉ vasãja vacoasujarã ĩna, Chipre vãme cʉtiyoajʉ vana.
5 Salamina vãme cʉti maca jetagare rocatuejayujarã ĩna. Ejacõari, tiyoa ñarimacarire jud'io masa Dios ocare ĩna buerivirijʉre Jesús bajirere Dios oca gotisere gotimasiocudiyujarã ĩna. Ĩna rãcagʉ, ĩnare ejarẽmogʉ̃ ñañuju Juan vãme cʉtigʉ.
11 To bajiri yucʉne rojose mʉ yise vaja rojose mʉre cõaami Dios. Caje ĩabecʉne ñacõarʉcʉja mʉ, Dios ĩ bojaro cõro —ĩre yigotiyuju Pablo, Barjesúre.
12 To ĩ bajisere ĩacõari, “Jesús ĩ bajirere gotimasiorã ñari, to bajiro yama” yitʉoĩagʉ̃ ñari, Jesús ĩ bajirere ajitirʉ̃nʉñuju ti macana ʉjʉ.
13 To bajiri Pablo rãcana, Pafos vãme cʉti macare ñariarã, cũmua jairica rãca vacoasujarã ĩna, Perge vãme cʉti macajʉ vana. Panfilia sitajʉre ñañuju Perge. Ti macajʉ ĩna rãca ejacõari, Juanjʉama, Jerusalénjʉ tudicoasuju.
14 Perge maca ñariarã, Pisidia sita ñarimaca Antioqu'ia vãme cʉti macajʉ vasujarã. Ti macajʉ ejacõari, ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ñaro, jud'io masa Dios ocare ĩna buerivijʉ sãjasujarã ĩna.
15 To bajiri Moisés ñamasir'i ĩ ucamasirere, to yicõari Diore gotirẽtobosamasiriarã ĩna ucamasirere quẽne ĩagotiyuju gãji. To bajiro ĩ yiro bero, Pablo rãcanare sẽniĩañujarã ĩna, ti vi ʉjarã:
16 To bajiro ĩna yijare, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, ĩ ãmone ñumʉoñuju Pablo, “Ñagõbesa mʉa” yigʉ. To bajiro yicõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju ĩ:
17 Dios, Israel ñamasir'i jãnerabatia ĩna rʉ̃cʉbʉogʉ, Egipto sitajʉ ĩna ñaro ĩnare bʉjʉrotimasiñuju ĩ. To yicõari, ĩ masise rãca yucʉ́ manojʉ ĩnare ũmato vamasiñuju ĩ.
18 To bajiri, cuarenta ñaricʉ̃mari yucʉ́ manojʉ ñarã ĩre ĩna rʉ̃cʉbʉobetiboajaquẽne, ĩna rãca ñacõa ñarũgũñuju ĩ.
19 Bero, ĩ sʉorine Canaán sita ñarimacarianare heteo masare, gergeseo masare, amorreo masare, cananeo masare, ferezeo masare, heveo masare, to yicõari jebuseo masare quẽne ĩnare sĩareacõari, ĩna ñaboaria macarire ñamasiñujarã ĩna. To bajiro ĩna bajijama, “Yʉ yarãjʉa, ti sitare ñarʉarãma” Dios ĩ yimasire ñajare, to bajiro bajiyuma ĩna.
20 To bajiri, Egipto sitajʉre ĩna ñasʉoriacʉ̃ma, to yicõari Canaán sitajʉare ĩna ñasʉomasiriacʉ̃ma rãca, cuatrocientos cincuenta ñaricʉ̃mari tʉsamasiñuju ti.
21 Samuel ĩ ñarirodore, “Gaje sitare ʉjʉ ĩ ñarore bajiro yʉa quẽne ʉjʉ bojaja”, yimasiñujarã jud'io masa. To ĩna yijare, ĩna ʉjʉ ñarocʉre cũmasiñuju Dios. Ĩ cũsʉomasir'i ñamasiñuju Cis macʉ, Saúl vãme cʉtigʉ. Benjam'in ñamasir'i jãnami ñamasiñuju ĩ. Cuarenta ñaricʉ̃mari rotimasiñuju Saúl.
22 Rojose ĩ yisere ĩavariquẽnabeticõari, Isa'i ñamasir'i macʉ David vãme cʉtigʉjʉare ʉjʉ ñarotimasiñuju Dios. “Ñajediro yirʉcʉmi”, yiĩamasiñuju Dios, David ñamasir'ire.
23 To bajiri, “David jãnamire, Israel ñamasir'i jãnerabatia rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosarocʉre ĩre cõarʉcʉja yʉ” Dios ĩ yigotiriarore bajirone Jesúre ĩre cõañumi.
24 Israel ñamasir'i jãnerabatiare Jesús ĩ gotimasioroto rĩjorojʉne, ĩna jedirore ado bajiro ĩnare gotimasiorũgũñuju Juan vãme cʉtigʉ: “Rojose mʉa yisere tʉoĩasʉtiritiya mʉa. Tʉoĩasʉtiriticõari, ‘Rojose yirʉabeaja yʉa. Diorãca quẽnaro ñarʉarãja yʉa’ yirã, oco rãca yʉre bautizarotiya mʉa. To bajiro mʉa yijama, rojose mʉa yisere mʉare masiriorʉcʉmi Dios”, ĩnare yigotimasiorũgũñuju ĩ.
25 To bajiro ĩ yigotimasiorũgũrere ĩ gotigajanoroto rĩjoro, ado bajiro ĩnare gotiyuju: “‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃ me ñaja yʉ. Yʉ bero ejarʉcʉmi ĩma. Ñamasurã rĩne ĩre yibosamasiama, ñamasugʉ̃ masu ĩ ñajare”, masare yigotiyuju Juan —yiyuju Pablo.
26 —Abraham ñamasir'i jãnerabatiare to yicõari, ñajediro Diore rʉ̃cʉbʉorãre quẽne rojose mani tãmʉoborotire manire ĩ yirẽtobosarʉase quetire manire cõañumi Dios.
27 Jerusalén macana, to yicõari, ĩna ʉjarã quẽne, “Ãnine ñaami ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃, mani yurũgũgʉ̃”, Jesúre ĩre yimasibesujarã ĩna. Tocãrãca semana ʉsʉsãjariarʉ̃mʉrire Diore gotirẽtobosariarã ĩna ucamasirere ĩagotirã ñaboarine riojo tʉoĩamasibesujarã. “Dios ĩ cõagʉ̃ me ñaami” yirã, Jesúre ĩre sĩarotiyujarã ĩna, “To bajiro bajirʉaroja” Dios ĩ yimasiriarore bajirone yirã.
28 Disejʉa rojose Jesús ĩ yise ti maniboajaquẽne, “Ĩre sĩarotiya”, Pilatore ĩre yiyujarã ĩna.
29 “To bajiro yirʉarãma ĩna” Dios ĩ yiriarore bajirone ti bajiro bero, Jesúre yucʉ́tẽrojʉ tuyagʉre ĩ rujʉrire ãmirujiocõari, masa yujeriavi gʉ̃tavijʉ ĩre cũñujarã ĩna.
30 Ĩre ĩna sĩaboajaquẽne, ĩre catiocõañuju Dios quẽna.
31 Ĩ sĩaecoroto rĩjoro, Galilea sitajʉ ĩ rãca vadicõari Jerusalénjʉ ejariarãre tudicaticõari cojorʉ̃mʉ me ĩnare ruyuaĩoñuju Jesús. To bajiri, ĩ bajirere gotirũgũama ĩna, ĩre ĩariarã ñari.
34 “Jesúre ĩ catioro bero, tudirijabetirʉcʉmi” yigʉ, quẽna gajejʉ ado bajiro yimasiñumi Dios: “Davidre yʉ goti rĩjoro cʉticatore bajirone quẽnaro mʉare yirʉcʉja yʉ yuja”, yimasiñumi Dios.
35 Quẽna gajejʉ ado bajiro gotiaja ti: “Mʉ bojasere yigʉre, ‘Ĩ rijato bero, boayayiromi’ yigʉ, ĩre tudicatiorʉcʉja mʉ”, yaja ti.
36 To bajiro ti yijama, David ñamasir'i ĩ bajiroti mere gotiyuja. Dios ĩ bojasere yigʉ ñamasiñuju David. To bajiro yigʉ ĩ ñaboajaquẽne, ĩ bajirocaro bero gʉ̃tavijʉ, ĩ ñicʉare ĩna yujeriavijʉre ĩ rujʉrire yujemasiñujarã masa. Ĩre ĩna yujero bero, ĩ rujʉri ñaboare boayayicoariaroja ti.
37 To bajiboarine Jesújʉama, rijacoaboarine, Dios ĩre ĩ catiojare, ĩ rujʉri boayayibesuju.
42 To bajiro ĩnare yigotigajanocõari, Pablo, Bernabé rãca ĩna budiatone, ado bajiro ĩnare yiyujarã ĩna, Dios ocare ĩna buerivi ñarã:
43 Jud'io masa, to yicõari gãjerã Diore rʉ̃cʉbʉorã quẽne, Pablo, Bernabé rãca budicõari, ĩnare sʉyasujarã ĩna. To ĩna bajirone,
44 To bajiri, gaje semana ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ñaro ti macana, jãjarã rẽjañujarã ĩna, Jesús ĩ bajirere Dios oca gotisere ajirã.
45 Jãjarã ĩna rẽjasere ĩacõari, bʉto jũnisiniñujarã jud'io masa. To bajicõari, “Socʉ yaja mʉ”, Pablore ĩre yitud'iyujarã ĩna.
46 To ĩna yiboajaquẽne, bojonemenane, ado bajiro gotiyujarã Pablo, Bernabé rãca:
47 Ado bajiro yʉare rotiyumi Dios:
48 To ĩna yisere ajicõari, “Quẽnaro masu yigʉ ñaami Dios”, yivariquẽnañujarã jud'io masa mejʉa. To bajicõari, “Ĩna rijato berojʉ, quẽna tudirijabetirʉarãma” Dios ĩ yimasiriarã, Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉsʉoyujarã ĩna.
49 To bajiri, Pablo, Bernabé rãca, mani ʉjʉ ĩ bajirere ĩna gotisere ti macana, to yicõari ti maca tʉana quẽne ajijediyujarã ĩna.
50 Ĩna gotisere ĩna ajijedicoaboajaquẽne, Pablore, Bernabére gotiyiroyujarã ĩna, jud'io masa, gajeyeũni jairã rõmiri Diore rʉ̃cʉbʉorãre, to yicõari ti macana ñamasurãre quẽne. To bajiro ĩna yijare, jũnisinicõari, Pablo, Bernabére varotiyujarã ĩna.
51 To bajiro ĩna yijare, ti macaye sitare ĩna gʉbo sudi tuyasere varerea, vacoasuju Pablo, Bernabé rãca. To bajiro ĩna yijama, “Yʉare mʉa ajirʉabetijare, rojose mʉare yirʉcʉmi Dios” yirã yiyujarã ĩna. To yicõari, Iconio vãme cʉti macajʉ vacoasujarã ĩna.
52 To bajiro ĩna bajiboajaquẽne, ĩna gotimasiore sʉorine Jesúre ajitirʉ̃nʉrãma, bʉto variquẽnañujarã ĩna. To bajicõari, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca tʉoĩacõari, cojo vãme rʉyabeto Dios ĩ bojarore bajirone yirũgũñujarã ĩna.