1 Aghade, aná fristida* beforo righari-mi Stiven du eghá ririe, “Gaa bee reisi-ria? God da Gaga kotú Moses da Gaga doari-du mo, inona rera, aĩ, tefo?”
2 Aghá ririeta, Stiven umó mino ririe, “Anda ikoko mendide, anda afa manede, nghaĩ javea niningige! Namonde anda mambube Abraham umó jo naa ragaro Heran yambi, roo enda Mesopotemia anava irieta, God duroghade undava isagha urieta gerurie.
3 Aghade, God na eghá ririe, ‘Inda enembo totofo kotú inda roo enda doa ii, kambesi eini anda utaita rora anava naa dighia asumbadi!’
4 Aghá ririeta, Abraham erea, roo enda Mesopotemia rova unda naa Kaldia doa furia, Heran anava naa dighia irieta, numamo ambubuturie. Urieta, God na rekago ririeta, Abraham erea, Israel eve, namonde anda naava furie.
5 Furia buburituria aghade, God Abraham du enda itoko jo utota unda tofo ambi re. Tago God na be gajiturota, undú kotú unda mambube manedu ená enda utaita ririe. God be gajituria fefera aghade, Abraham nuyae mendi sasingu jo fumbambi vitirie.
6 Kotú God undú gaga eghá ririe, ‘Fefera ambova, inda imemendi ená roo enda doa ya, roo enda eini númanda tofo irambi anava sabua* ea iririgaita rousue. Aghá urota, roo endada kokotofumi rata, inda imemendi buro fakarabe egeguturota ghaeko 400 sidara aita rouvie.
7 Anada ambova, anona inda mambube maneda buro fakarabe aita rouvia roo endada kokotofudu númanda ari-bari akokogoda mino aná enembodu utaita rore. Aghá urota, inda mambube mane unumbea bua, aná roo enda doa, kaverea furá, ená kambesiva bubua, Andú tumogha baĩ egegaita rousue.’
8 Aghade, God unda boanda aita be gajari anogha urota, Abraham aná gaga ningia unda boanda aita rouvia-nu iruguturota, vii mendó tafugari-du ririe. Aghá ririeta, Abraham ningia aghagonu urie. Unda mendi Aisak siroruturieta, fefera 8 sidara urieta, Abraham God da Gaga riria-nu nundubea erea, unda mendida vii mendó andoro tafuguturie. Tafuguturieta, Aisak umó baria, evetu bua, unda mendi Jekop siroruturieta-gea, mendida vii mendó andoro tafuguturie. Avore, Jekop umó baria evevetu bua, mendi sasingu siroruturieta-gea, Jekop umó erea unda sasingu vivide dano 12 dava, aná ari dabako aghago egeguturie. Sasingu 12 rera mo, namonde anda mambube manedu rere.
11 Aghá ueta, namonde anda roo enda Keinan enava, kotú Isip anava baimana jojabe siroruturieta, undari sidara bee urieta, enembo bee jarea goghó egegutua aghade, namonde anda mambube maneda undari beago sidara urie.
12 Aghá urieta, Isip anava undari itoko vitiria-nu ningia, namonde anda mambube Jekop unda sasingu ninenguturieta, guri utua undari baita rea, númanda tutunova Isip igiguturie. Unda sasingu rera, aná namonde anda mambube mane re.
13 Aná undari bua furia undia sidara egegea anada ambova, rekago kaverea aria buburiturieta, Josep undufa isagha urota, númandava ririe, ‘Amó nímanda ikoko re. Mania andú mana-mana egegata!’ aghá ririeta, Isip enemboda kini umó Josep da enembo totofo tanana urie.
14 Anada ambova, Josep aghi ninenguturota, unda nue numamo kotú unda natofo dano 75 ananu rata Isip yari-du ririe.
15 Aghá ririeta ningia, Jekop unona erea, Isip aria bubua avo irirota, Jekop de namonde anda mambube manede dano ambubuguturie.
16 Amburari mo, númanda sasingu nuabua maneda tamo bua iiava kambesi Sekem anava furugeta urie. Sekem rera aná, Jekop da abua Abraham na Hamor enembodava guri dumenimi utua unda ujedu rururie.
17 God umó be gajiturota, Abraham dava enda utaita riria fefera furia utuvako ueta, namonde anda natofo Isip anava sirorea oruabe urieta, God unda be gajari aná rekago nundubuturie.
20 Fefera aghade, mendi eini gari taubana bee siroruturie, unda ragaro aná Moses re. Moses siroruturieta-gea, nue numamogha kini da gagadu injigha ea kambova undutueta, marabe bakode sidara urie.
21 Urieta, nue numamogha mana-mana ea jarea, númanda soká bua isaghava ititurieta, kini da ariri furia, Moses tambua, unda mendi tofo bua unduturieta baborurie.
22 Moses baborurieta-gea, irugari kakato dumenimi iruguturieta, umó Isip enemboda nundubari, beforo gari kotú otu evovo aná dano tanana urie. Tanana ea, Moses umó barirari jojabe eini urie. Aghá ea, unda gagade yavide dano anogha eta urie.
23 Aghá urota, unda ghaeko 40 sidara urieta, Moses umó erea, unda ikoko mendi, Israel enembo gaita rea arie.
24 Aria buburituria mo, Isip embó einimi namonde anda abua eini derueta gia, anada mino aita rea, Moses na Isip embó derurieta ambubuturie.
25 Aghá ea, umó eghá nundubuturie, ‘God na ririeta, amó anda totofo unumbea bua, námanda kambesiva yaita furera-nu, númane tanana egegadua-jogo.’ Aghá nundubuturie-tago, unda totofo umó jo tanana egegambi re.
26 Aghade, fefera dabako sidara uria-da ambova, namonde amó Israel enemboda mambube mane ungaghami tataya ueta, Moses gia númandu ririe, ‘Niningige! Nímane abua dabako re. Dodu tofo-tofo tataya roso?’
27 Aghá ririeta, embó unda komana deruria-mi erea, Moses bua mimenenguturota ririe, ‘Avona retueta, imó námanda kotofu gaa rirota, námane gia iruraita rio?
28 Imó tumbó Isip embó eini derata ambubuta aghagonu, amó data amburari-du rera?’
29 Aghá ririeta, Moses aná gaga ningia oru sumbua aria, roo enda Midian anava bubua, esega embó aghago irirota, evetu bua unda sasingu vivide ungagha siroruturie.
30 Ghaeko 40 sidara urieta, anada ambova, Moses kambesi uvu tefo kotú enembo tefo dafaru Sainai kasava jiria irirota, sifá-sifáva ivari gambua evirota bubura ueta, Moses anera eini bubura rova jiria irieta gerurie.|src="69 BurnBush_SIL_ArtScrip_GR_lllb14c (gr).tif" size="col" loc="7:30-34" ref="Ekaresia 7:30"
33 Jiria irieta, God rekago undú ririe, ‘Inda eka andoro asugea jiria vitera, aná kosuge! Anada bee mo, ená kambesi inda jiria vitera, aná kakara re.
34 Anda natofoda mema kotú númanda irari akuago beenu rei-gerore. Isip enembo ari-bari akokogo númandava ueta jii ria-du, amó sonembaita gitofodava voretore. Amindu imó fu, anona ninengota Isip yadi!’ ririe.
35 Embó Moses retora, umonu Israel enembomi injigha urota eghá regeguturie, ‘Avona retueta, imó námanda kotofu gaa rirota, námane gia iruraita rio?’ regeguturie. Namonde anda mambube mane Moses injigha egeguturie-tago, umonu God na Israel enemboda kofiri urota sonembota jebugari-du rea, ninenguturieta rekago Isip avo furie. Aná anera, ivari ika sifá-sifáva evirota bubura uua-da rova siroruturieta unda geruria-da sonembava, God na ririeta Moses aghá urie.
36 Moses unona namonde anda natofo unumbea, Isip reta bububuguturia mo, umó Isip anava kotú sovu eini ragaro Karaje Inimba anava, kotú uvu tefo enembo irambi kambesiva ivata anogha dibe eini be eini uta furueta ghaeko 40 sidara urie.
37 Moses rera, unona eghá ririe, ‘God unda feroveta eini amongonu ninengota ya, namonde anda natofoda rorova siroraita rouvie.’
38 Kotú Moses unona namonde anda abua manede dano uvu tefo kotú enembo irambi kambesiva irirota, dafaru ragaro Sainai anava anerami gaga jebugadenu ririeta ningia, namonde andú utaita rea gefirie.
41 Fefera aghade, númane ingomi uubu ari kosea simbuguturieta eini-eini eto-bato burumakau mendida gari aghago siroruturie. Sirorea, enembo kotofu urie. Amindu rea, númanda god dava vesa ututurota, nino oka dea buria dungea banau egeguturie.
42 Aghá egeguturieta, God namonde anda mambube manedava goitu fotiturota, númane injigha ea, uutuva damana ananu tumogha baĩ ari-du rea dotuturie. Donu siroruturia ananu reta, God na ririeta, unda feroveta einimi eghá gefirie:
43 Nímanda god eini ragaro Molek reta rousua anada gari aghago,
44 Namonde anda mambube mane uvu tefo kotú enembo irambi kambesiva irirota, God númandu rea vorea, numonde vitiria-da tano dobo aghago, eembo manemi itia fifinembea simbuguturie. God aná doboda gari kotú unda joja Moses dava iruguturieta, dabako aghago urota, fifinembea simbuguturie. |src="71 Tabernacl_LB00259B.tif" size="span" loc="7:44-45" ref="Ekaresia 7:44"
45 Anada ambova, namonde anda mambube mane ambubuturieta, númanda sasingu kotú imemendi aná dobo bua, Moses da yayo Josua de dano furia, namonde anda roo endava teterugutueta, God na sonembuturieta, namonde anda mambube manena gitofo dumeni dedeguturieta ambubugutueta, dumeni aná oru susumbuguturieta, ená roo enda mambube manena bua, naa dighia asumbea, aná dobo rekago ititurieta, fefera yafabe irieta, Devit siroruturie.
46 Siroruturieta, namonde anda mambube Jekop da gaabee eta uria God na Devit da irari kotú unda gaabee ari gia, umó ea simbuguturie. Amindu, Devit na God da kambo bee itaita ririe.
47 Aghá ririe-tago, Devit na kambo itari aná God injigha urieta-gea, Devit da mendi Solomon na ititurie.
48 Ititurie-tago, God iti beeva mo, jo kambo enembomi itari anava irambi eta rouvie. Ananu nundubuturota, God da feroveta einimi eghá gefirie.
51 Avore, nímane dano gogore kakato re! Nímanda neno airo tofo gitofo dago urota, God jo gaabee egegea unda Gaga ningambi egegeta rosoravore. Nímanda mambube mane ari daiyagha urota, God buregeta egeguturia aghagonu, nímane Asisi Kakara buregeta rosoravore.
52 Nímanda mambube mane God da feroveta nanjogodava ari-bari akokogo egeguturie. Kotú feroveta dumeni, God da Buro Kato taubana eini ninengota furaita rouvia-da minono regegeta uria-nu, númanena dedeguturieta ambubuguturie. Kotú nimambube mane aghagonu urota, nímane God da Buro Kato taubana bee bua, gitofodava ututata, númanena dedegutata ambubuta.
53 God na ririeta, unda Agho Dari anerami bua furia ututurieta, nímanda enembo kotú nímandava ututurieta bubugutureravore-tago, nímane aná Agho Dari jo ambo-ambo ambi egegeta rosoravore,” Stiven umó gaga aghá rea sidara urie.
54 Babarigari desuturia-mi, Stiven da gaga niningigea, númanda neno gambua susughi egeguturie.
55 Aghá egeguturie-tago, Asisi Kakara Stiven dava asuguturieta, neno rova beda ea vitiria-du, umó dibe uutuva ea, God da unana duroghagha kotú Iesu God da ingo bee kena jiria irieta gerurie.
56 Gerurota, eghá ririe, “Gigige! uutu ifegetueta, amó Enemboda Jojabee* God da ingo bee kena jiria irieta rei-gerore,”